Govor mržnje se često posmatra tek onda kada postane previše glasan. Ali društvena šteta počinje ranije: u navici da se protivnik više ne vidi kao sagovornik, nego kao smetnja koju treba poniziti.
Zato su projekti usmjereni na smanjenje govora mržnje i dezinformacija važni samo ako ne ostanu na formalnom nivou. Nije dovoljno kazniti najekstremnije primjere. Treba promijeniti društvenu toleranciju prema jeziku koji od ljudi pravi mete.
Javni govor je moralna infrastruktura društva: kada ona propadne, i činjenice postaju teže za odbraniti.
BiH posebno dobro zna koliko riječi mogu postati priprema za nepovjerenje. Zbog toga odgovorniji govor nije stvar uljudnosti, nego osnovni oblik društvene zaštite.