Dezinformacije se često zamišljaju kao netačne tvrdnje koje treba provjeriti i demantovati. Ali njihova dublja snaga leži u nečemu drugom: one ne moraju uvijek ponuditi novu “istinu”, dovoljno je da unište povjerenje u bilo kakvu zajedničku istinu.
U BiH i regionu to je posebno opasno, jer javni prostor već nosi naslijeđe političkih podjela. Kada se svaka informacija unaprijed dočekuje kao propaganda “njihove strane”, društvo prestaje razgovarati o činjenicama i počinje živjeti u paralelnim stvarnostima.
Laž je opasna. Ali još je opasnije društvo koje više ne vjeruje da istinu vrijedi tražiti.
Zato borba protiv dezinformacija ne smije biti samo tehničko provjeravanje sadržaja. Ona mora biti obnova navike da javnost traži izvor, kontekst i odgovornost za izgovoreno.